
Kompanija Carnex stekla je pravo da svoje proizvode obeleži znakom “Zelena tačka”. Ovo je ostvareno sklapanjem ugovora sa operaterom sistema upravljanja ambalažnim otpadom “Sekopak doo”, a na osnovu Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu. Potpisivanjem ugovora sa ovom firmom, Carnex je sve svoje obaveze reciklaže ambalažnog otpada i postizanja nacionalnog cilja preneo na ovlašćenog operatera.
Carnex, kao korisnik ovog znaka, ovlašćen je da Zakonom obeleži samo primarna ambalažna pakovanja robe koja se stavljaju u promet isključivo na teritoriji Republike Srbije. Korisnik može da koristi znak samo na ambalaži koja postaje komunalni ambalažni otpad.
Inače, kompanija “Sekopak” ima ekskluzivno pravo da na teritoriji Srbije koristi “Zelenu tačku” i to zahvaljujući sklopljenom sporazumu sa organizacijom Pro Europe, ovlašćenom da prava na “Zelenu tačku” prenosi na druge nacionalne operatere sistema upravljanja otpadom.
Pravo na zaštićeni evropski robni znak “Zelena tačka” ima kompanija “Duales System Deutchland AG” iz Kelna a preneto je na kompaniju “Packaging Recobery Organisation Europe S.P.R.L” iz Brisela.
Akcija prikupljanja opasnog otpada iz domaćinstava zaposlenih u kompaniji Carnex trajala je od 6.do 12. Aprila i u tom periodu sakupljeno je 2.200 kilograma opasnog otpada. Zaposleni su iz svojih domaćinstava donosili stare televizore, telefonske aparate, mobilne telefone, mikrotalasne pećnice, električne uređaje za grejanje, usisivače, pegle, monitore, tastature, štampače, radio aparate, video igre, video rekordere, diskete, audio i video trake i druge vrste opasnog otpada.
Reč je o akciji pod nazivom »Akcija sakupljanja elektronskog i električnog otpada iz domaćinstava« koja je organizovana u saradnji sa ovlašćenim reciklažnim centrom »Božić i sinovi« iz Pančeva, sa kojim kompanija Carnex već godinama saradjuje, odnosno koja već godinama reciklira elektronski i električni otpad koji se akumulira u Carnex-u.
Predaja celokupne količine opasnog otpada obavljena je uz prethodnu najavu kretanja opasnog otpada Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja kao i uz Dokument o kretanju opasnog otpada.
Carnex ispunio nacionalni cilj ponovnog iskorišćenja, odnosno reciklaže ambalažnog otpada za 2010. godinu. Naime, plasiranjem na tržište pašteta, viršli, trajne robe, jabuka, stočne hrane i svih drugih naših proizvoda, Carnex preuzima na sebe odgovornost za reciklažu ambalaže i ambalažnog otpada. Tokom 2010. godine obaveza Carnex-a je bila da reciklira pet odsto ambalažnog otpada od ukupne količine robe plasirane na domaće tržište. Ambalažni otpad predstavlja sve što čovek, kupujući naše proizvode nakon konzumiranja izbaci u kantu za smeće u domaćinstvu, na primer posudice za paštete, gotova jela, mesne nareske, klipse za salame, alu foliju, etikete, plastične streč folije, vakum folije, creva... Ali, u ambalažni otpad se takođe ubrajaju i drvene palete i gajbe koje su nepovratne, komercijalne i transportne kartonske kutije, PP džakovi za stočnu hranu i ostalo.
Svoju obavezu reciklaže ambalažnog otpada Carnex je preneo na ovlašćenog Operatera sistema upravljanja otpadom „Sekopak“ iz Beograda. Operater „Sekopak“ uredno dokumentuje celokupni učinak ponovnog iskorišćenja, odnosno reciklaže ambalažnog otpada kroz Dokumenta o kretanju otpada, koja su kao jedinstvena isprava overena od strane vlasnika ambalažnog otpada, ovlašćenog operatera i ovlašćenog reciklažnog postrojenja.
Ukupna količina ambalažnog otpada koju je Carnex preko svojih proizvoda plasirao na tržište Srbije u 2010. godini iznosila je 1.627.140 kg.
Na ovaj način je Carnex ispunio nacionalni cilj ponovnog iskorišćenja odnosno reciklaže ambalažnog otpada za 2010. godinu, ali je ovo tek početak, jer ova količina iz godine u godinu raste i 2014. godine će nacionalni cilj iskorišćenja ambalažnog otpada iznositi 30 procenata.
Neadekvatno rukovanje otpadnim uljima danas predstavlja jedan od krucijalnih ekoloških problema. I dan danas neki ljudi korišćeno ulje koriste za farbanje drvenih površina u svom dvorištu, jer poboljšava otpornost drvenih materijala prema kiši, snegu, vetru, hladnoći i suncu, i na taj način produžava životni vek drvenih ograda, objekata, obora, baštenskog nameštaja... Ipak, neophodno je znati da se nakon kišnog perioda korišćeno ulje sa ovih površina spira u zemljište i zagađuje podzemnu vodu koja je glavni resurs vode za piće
Samo jedan litar korišćenog ulja kada dospe u životnu sredinu zagađuje 1.000.000 litara vode, isto koliko 5.000 ljudi potroši za samo jedan dan. A to je samo jedan litar otpadnog ulja!
Isto tako, spaljivanjem ovako nauljenih drvenih površina ili samog ulja u neadekvatnim uslovima značajna količina kancerogenog dioksina dospeva u atmosferu.
Koje korake možemo i mi sami da preduzmemo? Ne smemo koristiti već iskorišćeno ulje umesto farbe i menjanje ulja u automobilima treba da obavljamo u servisima, a ne kod kuće. Ulje se ne sme bacati u kanalizaciju ili septičku jamu. Na taj način ćemo sprečiti dalje zagađivanje vode za piće.
U kompaniji Carnex iz različitih procesa rada se generiše značajna količina korišćenog ulja, odnosno otpadnog mešanog ulja koje je okarakterisano od strane države kao opasan otpad. Otpadna ulja nastaju u procesima zamene ulja u motornim vozilima i mašinama i to motorna, menjačka, kompresorska ulja, ulja za podmazivanje i druga. Mogući putevi upravljanja ovim opasnim otpadom su reciklaža, pri čemu se rafinacijom proizvodi ulje slabijeg kvaliteta, odnosno spaljivanje u spalionicama ili cementarama pod kontrolisanim uslovima. U skladu sa zakonima iz ove oblasti i prateći načela hijerarhije upravljanja otpadom, celokupna količina korišćenog ulja od 15.560 kg predata je ovlašćenom operateru koje poseduje Integralnu dozvolu za skladištenje i tretman otpadnih ulja, emulzija i zauljenih voda (opasnog otpada) i sakupljanje opasnog otpada na teritoriji Srbije. Transport opasnog otpada je takođe vršen od strane operatera koji takođe poseduje Integralnu dozvolu za sakupljanje i transport neopasnog i opasnog otpada na teritoriji Srbije.
Neophodno je napomenuti da je celokupna količina rabljenog ulja na reciklažu predata u metalnim bačvama i na taj način je rešen i problem određene količine otpadnih bačvi koje su takođe okarakterisane kao opasan otpad. Neposredno pre transporta opasnog otpada izvršeno je pretakanje otpadnog ulja iz cisterni u metalne bačve.
Kompanija Carnex završila je glavni projekat za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda, koja će se ispuštati u centralno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Opštine Vrbas. Obavljen je javni uvid u Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, a nedavno je završen i tender za izbor firme koja će obavljati građevinske radove. Nakon realizacije ovog projekta, CARNEX će značajno doprineti zaštiti Velikog Bačkog kanala.
Ovo postrojenje predstavlja jedan od prioriteta, kada je reč o planiranim investicijama Carnex-a. Vrednost izrade projekta, kao i izgradnja postrojenja, iznosi više od 2 miliona evra. Za izradu opreme angažovana je holandska firma »Nijhuis Water Technology«, dok je konsultantska kuća iz Beograda »IK Konsalting i Projektovanje« zadužena za pribavljanje sve potrebne dokumentacije za realizaciju ovog značajnog projekta.
Izgradnja postrojenja bi trebalo da počne ove godine, a rokovi završetka će zavisiti od dinamike izvođenja radova. Za obavljanje ovog posla biće angažovane građevinske firme iz Srbije.
Svesna značaja ulaganja u očuvanje životne sredine, kompanija Carnex kontinuirano sprovodi razne ekološke akcije, te implementira projekte čiji je cilj promovisanje ekološki čistog i zdravog načina života i poslovanja. S tim u vezi, kompanija je otpočela postupak dobijanja integrisane dozvole (Integrated Pollution Prevention and Control - IPPC), neophodne kako bi izvodila svoje aktivnosti. Pribavljanje IPPC dozvole za kompaniju podrazumeva implementaciju primenljivih najboljih dostupnih tehnika (Best Available Techniques) u cilju integralne zaštite životne sredine I značajne investicije sledećih nekoliko godine.
Protekle godine Carnex je realizovao još jednu veliku i značajnu investiciju u oblasti ekologije. Na farmi svinja u Vrbasu instaliran je separator koji odvaja tečnu od čvrste faze stajnjaka. Na taj način je omogućeno izdvajanje čvrstog dela stajnjaka koji će se koristiti za obogaćivanje poljoprivrednog zemljišta.
Separacijom čvrste i tečne faze, stajnjak je efikasan način za dobijanje kvalitetnog đubriva i vode za navodnjavanje, odnosno đubrenje zemljišta u vlasništvu kompanije. Razvoj i iskustvo su učinili ovaj proces i tehnologiju pouzdanom, a samom separacijom stajnjaka dobija se neuporedivo bolji kvalitet otpadne vode i umanjuju se naknade koje Carnex plaća za ispuštanje otpadnih voda u prirodni recipijent, dok se sa druge strane dobija kvalitetno đubrivo i voda za navodnjavanje zemljišta. Potrebno je istaći i da su uštede višestruke. Nastavljaju se razgovori sa danskom kompanijom o daljim merama kao i o njohovoj praksi koja se primenjuje u njihovoj zemlji u cilju poboljšanja kvaliteta otpadnih voda.