Rukovodioci i smenovođe u Industriji mesa prisustvovali su obuci o efikasnosti i produktivnosti. Reč je o rukovodiocima iz odeljenja pakovanja i brisanja, gotovih jela, konzervnog, kobasičarskog i vakum odeljenja. Tom prilikom prisutni su imali priliku da se upoznaju sa standardima, tipovima i načinima praćenja efikasnosti, produktivnosti kao i da obrade teme planiranog, neplaniranog zastoja i kvarova u odeljenjima...
Produktivnost predstavlja jedan od najpoznatijih pokazatelja uspešnosti rada preduzeća, koji je neophodno pratiti iz nekoliko razloga. Prvo, sa strateškog aspekta je važno meriti produktivnost jer ona omogućava upoređivanje performansi preduzeća sa konkurencijom ili privredom uopšte. Zatim, sa taktičkog aspekta da bi se omogućilo menadžerima da upravljaju sistemom preko praćenja rada pojedinih sektora, podeljenih prema proizvodima ili funkcijama koju obavljaju. Takođe, promenu produktivnosti je važno pratiti i sa aspekta planiranja proizvodnje jer se omogućava predviđanje mogućih efekata rada, koji bi nastali u zavisnosti od određene kombinacije faktora proizvodnje, odnosno njihovih količina.
Ukoliko se uspešnost poslovanja firme ne poredi sa konkurencijom i privredom uopšte, nemoguće bi bilo donositi ispravne upravljačke odluke i obezbediti konkurentnost preduzeća u uslovima dinamičnog tržišnog okruženja 21. veka.
Nakon obavljene obuke, napravljena je i evaluacija, koja je bila uspešna a HR Služba Carnex-a planira da nastavi sa ovakvim edukacijama.

Zaposleni Carnex-a u aprilu su učestvovali u pokaznoj vežbi, koju je organizovala Služba za zaštitu od požara u pogonu trajne robe AVIS. U okviru vežbe predstavljena je simulacija izbijnanja amonijaka u mašinskoj sali. Vežba je podeljena u tri faze – evakuacija radnika, spašavanje radnika i sanacija kvara.
Nakon obavljene pokazne vežbe, učesnici i posmatrači su iznosili primedbe, komentare i sugestije.

Prilikom apliciranja za posao potrebno je izbeći preuveličavanje u biografiji, jer se svaka neistina na kraju otkrije. Pored toga, potrebno je izbeći lično obraćanje, kao i voditi računa o fotografiji koju prilažemo uz biografiju, jer ona mora da bude ozbiljna. Ovo je savet koji je prisutnima na tribini “Kako do posla u vreme krize” istakao Izvršni menadžer za menadžment i razvoj ljudskim resursima Carnex-a Zoran Jović.
Tribina je održana u Radio kafeu, novosadskog Radija 021, a pored predstavnika Carnex-a prisustvovali su i zamenik direktora novosadske filijalne Nacionalne službe za zapošljavanje Nebojša Kukić i psiholog Novosadskog humanitarnog centra Dejan Živković.
Prema podacima NSZ-a najviše nezaposlenih u novosadskom okrugu je sa završenom srednjom stručnom spremom. Od oko 30.000 nezaposlenih, koliko ih je na evidenciji NSZ-a, oko 50 odsto su žene. Među deficitarnim zanimanjima su pekari, mesari, zavarivači, farmaceuti, lekari. Suficitarni su pravnici, diplomirani ekonomisti u nekom periodu, ekonomski tehničari kao i oni koji su završili srednju hemijsku školu.
Kada je reč o savetima, učesnici tribine su poručili da pre slanja biografije, svaki kandidat nauči nešto o kompaniji kojoj se obraća, kao i da nije poželjno iskazivati socijalni momenat. Kako u praksi izgleda selekcija kandidata, te na koji način se “popunjava” slobodno radno mesto u kompaniji, pojasnio je Zoran Jović naglasivši da je praksa Carnex-a da pre konkursa Služba za ljudske resurse proceni postoji li u firmi zaposleni sa potrebnim znanjem i veštinama, te da Carnex ima veoma bogatu bazu podataka koja je od velikog značaja prilikom traženja kandidata. Ukoliko ni u bazi podataka ne postoji kandidat sa neophodnim kvalifikacijama, objavljuje se konkurs i to na internet stranici Carnex-a (www.carnex.rs), kao i u dnevnim novinama ili na portalu za traženje posla.
Svi učesnici su se složili da obrazovni sistem u našoj zemlji ne prati realne potrebe tržišta za određenim kadrovima, te da formalno obrazovanje danas nije dovoljno, nego je potrebno neprestano učiti, raditi na sebi, sticati iskustva kroz volonterski rad i na taj način obogaćivati radnu biografiju.
Zaposleni Carnex-a su u martu prisustvovali edukaciji iz oblasti prevencije raka i bolesti srca i krvnih sudova, organizovanoj u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”. Tom prilikom su održana dva predavanja – “Obrazovanje za zdravlje – edukacija stanovništva o značaju redovnih pregleda i ranog otkrivanja malignih tumora”, kao i “Edukacija stanovništva o faktorima rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti i značaju prevencije i ranog otkrivanja bolesti”.
O pomenutim temama su govorili šefica Kancelarije za prevenciju pušenja dr sc. med. Anđelka Dželetović kao i specijalista socijalne medicine mr sc. med. Nataša Mickovski.
Menadžeri iz svih PC prisustvovali su treningu o motivaciji zaposlenih. Cilj ove edukacije bio je da se nauči više o ulozi motivacije i njenom značaju za efikasnost rada. Saznali su šta motiviše zaposlene i kako oni donose odluke da rade više ili manje, kako promeniti pristup motivisanja radnika, te da li je novac uvek dovoljan motivator.
Bilo je reči i o tome koje su najčešće greške pretpostavljenih, a koje demotivišu radnike, koji su prvi znaci demotivisanosti, te kako pokrenuti “teške ljude”. Posebna pažnja posvećena je nematerijalnoj motivaciji zaposlenih i tome koliko su pohvale, odnosno kazne efikasne kao tehnike motivisanja.
Sektor za razvoj i menadžment ljudskim resursima je 22. jula 2010. organizovao edukaciju menadžmenta iz oblasti sprečavanja zlostavljanja na radu. Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu ("Sl. glasnik RS", br. 36/10) koji se primenjuje od 04. septembra 2010. godine, nalaže Poslodavcu da, u cilju prepoznavanja, prevencije i sprečavanja zlostavljanja, sprovodi mere obaveštavanja i osposobljavanja zaposlenih i njihovih predstavnika da prepoznaju uzroke, oblike i posledice vršenja zlostavljanja.
Zakonom su regulisana sledeća pitanja:
- zabrana zlostavljanja na radu i u vezi sa radom i zabrana zloupotrebe prava na zaštitu od zlostavljanja;
- mere za sprečavanje zlostavljanja;
- postupak zaštite lica izloženih zlostavljanju na radu i u vezi sa radom i
- prekršajna odgovornost.
Shvatajući značaj ovog zakona, kao i uticaj zadovoljstva zaposlenih na produktivnost i uspeh kompanije, ova edukacija je prvi korak u izvršavanju zakonskih obaveza i korak dalje ka uspostavljanju zdravog i pozitivnog radnog okruženja.
Edukacija je organizovana za najviše nivoe menadžmenta, dok se u narednom periodu planira još niz edukacija za ostale zaposlene. Tokom edukacije prezentovana su prava, obaveze i odgovornosti poslodavca i zaposlenog, pojam zlostavljanja i pojam zloupotrebe prava na zaštitu, postupak zaštite kod poslodavca, ali i istorijat “mobinga”, uzroci, posledice i njegovi pojavni oblici, kao i načini prevencije ove pojave.
Iako predstavlja pomak u uspostavljanju uslova za bezbedan i zdrav rad, mogu se očekivati mnogobrojne zloupotrebe od strane nesavesnih zaposlenih. Zakonodavac je to takođe uzeo u obzir, i definisao ovakvu zloupotrebu kao povredu radne obaveze odnosno radne discipline. Zloupotrebom prava na zaštitu smatra se pokretanje ili iniciranje pokretanje postupka za zaštitu od strane zaposlenog koji je svestan ili je morao biti svestan da ne postoje osnovani razlozi za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja sa ciljem da za sebe ili drugog pribavi materijalnu ili nematerijalnu korist ili da nanese štetu drugom licu.
Pored sprovođenja mera obaveštavanja i osposobljavanja zaposlenih i njihovih predstavnika, Carnex planira da u narednom periodu započne rad na izradi pravilnika (procedure, kodeksa) o ponašanju zaposlenih, a koji će za primarni cilj imati prevenciju zlostavljanja na radnom mestu i zlupotrebe prava na zaštitu.
Tokom 50 godina postojanja, Carnex a.d. se u obavljanju svoje osnovne delatnosti strogo pridržavao svih propisa i trudio se da stvori zdravu i bezbednu radnu sredinu, a svojim zaposlenima daje i mnogo više od minimuma prava utvrđenih Zakonom o radu i drugim propisima. Svako ponašanje pojedinca suprotno napred pomenutim principima, mora biti sprečeno i sankcionisano kako ne bi narušilo postignuto i izazvalo štetu i Carnex-u i zaposlenima.
Poslovni centri „Žitar“ i „Vitamix“ procenjeni su kao najugroženiji kada je reč o zaštiti od požara. Stoga je za radnike ovih centara u silosu i sušari napravljeno posebno uputstvo o merama zaštite od požara i bezbednosti na radu. Još jedno posebno uputstvo napravljeno je one radnike se koji se u « Žitaru » bave opasnim poslovima, kakvi su zavarivanje, sečenje ili rezanje. Sve ovo učinjeno je kako bi se sprečile neželjene posledice a radnici bolje upoznali sa opasnostima od požara, eksplozije, bezbednosti na radu u silosima i sušari.